Koliko često se puni klima uređaj?
Ispravan klima uređaj se ne puni. Ako mu je manjkalo medija, negdje propušta, i to je razlika koja odlučuje hoće li isti kvar biti tu i dogodine.
Ovo je vjerojatno najčešće pitanje koje dobijemo prije sezone, i skoro uvijek dolazi u obliku „koliko se često klima puni, svake dvije godine ili svake tri?”. Odgovor koji ljudi ne očekuju glasi: nikad.
Sustav je zatvoren
Rashladni medij u klima uređaju ne troši se kao gorivo i ne isparava kao voda. Kruži u zatvorenom krugu: komprimira se, predaje toplinu vani, širi se, preuzima toplinu unutra, i tako u krug. U ispravnom uređaju ista količina medija kruži deset i više godina.
Zato „redovito punjenje” nije održavanje. Ako uređaju treba dopuna, to znači samo jedno: medij izlazi van, negdje.
Gdje najčešće izlazi
Po redu učestalosti:
- Spoj na vanjskoj jedinici. Razvaljeni spoj koji nije pravilno napravljen ili nije pritegnut na propisani moment. Najčešći uzrok, i skoro uvijek potječe od montaže.
- Bakrena cijev savijena preoštro. Na mjestu prijeloma stijenka je tanja i s vremenom popusti, osobito ako cijev vibrira.
- Prolaz kroz zid. Cijev koja se nasloni na oštar rub otvora se godinama tare i na kraju probuši.
- Isparivač ili kondenzator. Rjeđe, ali se događa, osobito u prostorima s agresivnim zrakom, blizu mora ili u kuhinjama.
Zašto dopuna bez traženja nije rješenje
Serviser koji dopuni medij i ode napravio je uslugu koja traje točno onoliko koliko traje propuštanje. Ako sustav gubi kilogram godišnje, dogodine je isti razgovor, isti trošak i isti kilogram u atmosferi.
Uz to, rashladni mediji nisu nevini plinovi. Fluorirani staklenički plinovi imaju potencijal globalnog zagrijavanja stotinama do tisućama puta veći od ugljičnog dioksida, i upravo zato njihovo ispuštanje regulativa tretira ozbiljno.
Kako se traži propuštanje
Nema jednog postupka koji uvijek radi, pa se ide redom:
- Vizualno. Uljni trag na spoju je najbolji znak koji postoji. Ulje putuje s medijem, pa gdje izađe medij, ostane i masna mrlja koja skuplja prašinu.
- Elektronički detektor. Osjetljiv, ali reagira i na druge pare, pa se nalaz provjerava drugom metodom.
- Pjenilo. Staro, jednostavno i pouzdano na spojevima do kojih se dolazi.
- Tlačna proba dušikom. Kad ostalo ne da odgovor: sustav se napuni dušikom i gleda se pad tlaka kroz vrijeme.
Kod većih sustava provjera propuštanja nije samo dobra praksa nego i obveza, s propisanim rokovima koji ovise o količini medija u sustavu, i uz nju ide evidencija o svakom zahvatu.
Što se onda radi „redovito”
Ovo se radi svake godine, i to je pravo održavanje:
- čišćenje filtara, isparivača i posude za kondenzat
- čišćenje kondenzatora vanjske jedinice
- provjera odvoda kondenzata
- mjerenje tlakova i provjera da količina medija jest ispravna
- provjera električnih spojeva
Mjerenje tlakova je ono što razlikuje redovit pregled od punjenja: ono utvrđuje ima li uređaj dovoljno medija, a ne dodaje ga naslijepo.
Ukratko
Uređaju koji radi kako treba medij se ne dodaje. Kad se pojavi potreba za dopunom, to je nalaz, a ne usluga: znači da treba naći gdje bježi. To je jedina verzija posla nakon koje sljedeće godine nema istog poziva.
Ako klima slabije hladi ili sumnjate da gubi medij, pogledajte što obuhvaća servis klima uređaja ili nas nazovite.