Dizalica topline zimi na niskim temperaturama
Učin pada kako vani hladi, i to je normalno. Što je odleđivanje, kada električni grijač smije raditi i kako prepoznati loše postavljen sustav.
Najčešća zabrinutost prije ugradnje glasi „a što kad bude minus petnaest”. To je dobro pitanje i zaslužuje odgovor bez uljepšavanja.
Učin pada, i to je fizika
Dizalica topline uzima toplinu iz vanjskog zraka. Što je zrak hladniji, to ga u njemu ima manje po kubiku, pa uređaj mora raditi više za istu predanu toplinu. Kod niskih temperatura razlika u odnosu na deklarirani podatak pri sedam stupnjeva je znatna.
To nije kvar i ne znači da uređaj ne radi. Znači da se odabir mora raditi prema najhladnijim danima, a ne prema prosjeku.
Odleđivanje
Vanjska jedinica zimi hladi zrak koji kroz nju prolazi. Vlaga iz tog zraka se kondenzira na izmjenjivaču i, ispod nule, smrzava. Sloj leda smanjuje protok zraka i uređaj gubi učin.
Zato svaka dizalica topline ima ciklus odleđivanja: nakratko okrene smjer i zagrije izmjenjivač da se led otopi. U tom trenutku uređaj ne grije kuću, nego uzima toplinu iz nje.
Kako to izgleda i kad je normalno:
- iz vanjske jedinice izlazi para, ponekad obilno. To je normalno i ne znači kvar.
- ciklus traje nekoliko minuta.
- najčešći je pri temperaturama oko nule uz visoku vlagu, ne na najvećem minusu. Pri minus deset je zrak suh i leda ima manje nego pri plus dva i magli.
Ako se odleđivanje pali svakih desetak minuta ili traje predugo, to je znak za provjeru: obično zapreka protoku zraka, zaprljan izmjenjivač ili senzor koji mjeri krivo.
Električni grijač
Svaka dizalica topline ima pomoćni električni grijač. On postoji za najhladnije dane i za trenutke kad uređaj sam ne stiže, i njegov COP je jedan, dakle nema nikakve uštede u odnosu na obično električno grijanje.
Kod pravilno pogođene snage i dobro postavljene krivulje grijač ulazi u pogon rijetko i nakratko. Ako radi stalno, sustav grije strujom, a dizalica je samo skupa oprema oko toga.
Broj sati rada grijača gotovo svaki uređaj bilježi i to je prvi podatak koji vrijedi pogledati kad račun iznenadi.
Temperatura polaza je odluka koja se donosi prva
Sve gore rečeno vrijedi to blaže što je tražena temperatura vode niža.
Podno grijanje s polazom oko 35 stupnjeva daje dizalici topline najlakši posao. Radijatori dimenzionirani na 70 stupnjeva daju joj najteži. Između toga je široko područje u kojem se s razumnim zahvatima, boljom izolacijom ili većim ogrjevnim tijelima, polaz spusti na 45 do 50 stupnjeva, a to je razlika koja se vidi na svakom računu do kraja vijeka uređaja.
Zato se prije odluke o uređaju gleda sustav u kući, a ne katalog.
Kako prepoznati da nešto nije dobro postavljeno
- električni grijač radi puno sati
- odleđivanje se pali vrlo često i pri temperaturama znatno ispod nule
- kuća je topla, ali polaz je stalno na gornjoj granici
- uređaj se pali i gasi u kratkim intervalima na blagom vremenu
Nijedno od toga nije nužno kvar. Sve su to najčešće postavke, i sve se mogu popraviti bez zahvata u opremu.
Ako sumnjate da vaš sustav radi lošije nego što bi mogao, pogledajte što obuhvaća ugradnja i servis dizalica topline, ili nas nazovite s podacima iz uređaja.