Dizalica topline zimi na niskim temperaturama

Dizalice topline

Vanjska jedinica dizalice topline s ledom na rebrima, termometar u minusu i isprekidana petlja ciklusa odleđivanja.

Učin pada kako vani hladi, i to je normalno. Što je odleđivanje, kada električni grijač smije raditi i kako prepoznati loše postavljen sustav.

Najčešća zabrinutost prije ugradnje glasi „a što kad bude minus petnaest”. To je dobro pitanje i zaslužuje odgovor bez uljepšavanja.

Učin pada, i to je fizika

Dizalica topline uzima toplinu iz vanjskog zraka. Što je zrak hladniji, to ga u njemu ima manje po kubiku, pa uređaj mora raditi više za istu predanu toplinu. Kod niskih temperatura razlika u odnosu na deklarirani podatak pri sedam stupnjeva je znatna.

To nije kvar i ne znači da uređaj ne radi. Znači da se odabir mora raditi prema najhladnijim danima, a ne prema prosjeku.

Odleđivanje

Vanjska jedinica zimi hladi zrak koji kroz nju prolazi. Vlaga iz tog zraka se kondenzira na izmjenjivaču i, ispod nule, smrzava. Sloj leda smanjuje protok zraka i uređaj gubi učin.

Zato svaka dizalica topline ima ciklus odleđivanja: nakratko okrene smjer i zagrije izmjenjivač da se led otopi. U tom trenutku uređaj ne grije kuću, nego uzima toplinu iz nje.

Kako to izgleda i kad je normalno:

  • iz vanjske jedinice izlazi para, ponekad obilno. To je normalno i ne znači kvar.
  • ciklus traje nekoliko minuta.
  • najčešći je pri temperaturama oko nule uz visoku vlagu, ne na najvećem minusu. Pri minus deset je zrak suh i leda ima manje nego pri plus dva i magli.

Ako se odleđivanje pali svakih desetak minuta ili traje predugo, to je znak za provjeru: obično zapreka protoku zraka, zaprljan izmjenjivač ili senzor koji mjeri krivo.

Električni grijač

Svaka dizalica topline ima pomoćni električni grijač. On postoji za najhladnije dane i za trenutke kad uređaj sam ne stiže, i njegov COP je jedan, dakle nema nikakve uštede u odnosu na obično električno grijanje.

Kod pravilno pogođene snage i dobro postavljene krivulje grijač ulazi u pogon rijetko i nakratko. Ako radi stalno, sustav grije strujom, a dizalica je samo skupa oprema oko toga.

Broj sati rada grijača gotovo svaki uređaj bilježi i to je prvi podatak koji vrijedi pogledati kad račun iznenadi.

Temperatura polaza je odluka koja se donosi prva

Sve gore rečeno vrijedi to blaže što je tražena temperatura vode niža.

Podno grijanje s polazom oko 35 stupnjeva daje dizalici topline najlakši posao. Radijatori dimenzionirani na 70 stupnjeva daju joj najteži. Između toga je široko područje u kojem se s razumnim zahvatima, boljom izolacijom ili većim ogrjevnim tijelima, polaz spusti na 45 do 50 stupnjeva, a to je razlika koja se vidi na svakom računu do kraja vijeka uređaja.

Zato se prije odluke o uređaju gleda sustav u kući, a ne katalog.

Kako prepoznati da nešto nije dobro postavljeno

  • električni grijač radi puno sati
  • odleđivanje se pali vrlo često i pri temperaturama znatno ispod nule
  • kuća je topla, ali polaz je stalno na gornjoj granici
  • uređaj se pali i gasi u kratkim intervalima na blagom vremenu

Nijedno od toga nije nužno kvar. Sve su to najčešće postavke, i sve se mogu popraviti bez zahvata u opremu.

Ako sumnjate da vaš sustav radi lošije nego što bi mogao, pogledajte što obuhvaća ugradnja i servis dizalica topline, ili nas nazovite s podacima iz uređaja.

Svi savjeti

© 2026 GHM FRIGO d.o.o.

Politika privatnosti

Web izradio: netko.hr