Koja debljina panela za rashladnu komoru

Izolacija se plaća jednom, struja svaki mjesec. Kako se bira debljina panela za plus i za minus komoru i gdje se štednja ne isplati.

Panel rashladne komore je sendvič: dvije tanke limene oplate i izolacijska jezgra između njih. Oplata daje krutost i higijenski, perivi sloj. Sve ostalo radi jezgra, i njena debljina je odluka koja se donosi jednom.

Zašto se na tome ne štedi

Razlika u cijeni između tanjeg i debljeg panela osjeti se jednom, pri nabavi. Razlika u gubicima osjeti se svakog mjeseca, dok komora postoji.

Uz to postoji i drugi trošak koji se rjeđe spominje: tanja izolacija znači veće toplinsko opterećenje, dakle jači agregat. Ušteda na panelima često se pojede na agregatu prije nego se uopće stigne do računa za struju.

Grubo, po namjeni

Ovo su rasponi koji se u praksi najčešće koriste. Nisu propis nego polazna točka, i konkretan slučaj ih pomiče u oba smjera:

• Plus komora, oko 0 do 5 stupnjeva, u grijanom prostoru: tanji kraj raspona
• Plus komora u negrijanom ili toplom prostoru (skladište bez klime, prostor uz kuhinju): srednji raspon
• Minus komora, oko minus 18 do minus 22: deblji kraj raspona, uvijek
• Duboko smrzavanje ili šok zamrzivač: najdeblje što se radi

Pravilo iza toga je jednostavno: bitna je razlika između temperature u komori i temperature oko nje. Minus komora nasred tople kuhinje ima razliku od preko 40 stupnjeva, i to je posve druga zadaća od plus komore u hladnom skladištu, gdje je razlika desetak.

Što još utječe, a nije debljina

Prostor oko komore. Komora uz južni zid koji ljeti gori nije ista kao komora u sredini objekta. Ista debljina panela daje bitno različit rezultat.

Vrata. Vrata su uvijek najslabija točka, i to više nego što se očekuje. Deblji panel uz tanka vrata i lošu brtvu je uložen novac koji izlazi kroz otvor. O tome smo pisali u tekstu o brtvama i grijaču okvira vrata.

Toplinski mostovi. Spojevi panela, prolazi cijevi, nosači polica pričvršćeni kroz panel. Svaki od njih je mjesto na kojem izolacija prestaje, i na njima se kod minus komora vidi kondenzacija ili led.

Pod. Kod minus komore na tlu pod nije samo izolacija nego i pitanje smrzavanja tla ispod, što je odvojena tema: grijanje poda u minus komori.

Kad se isplati ići deblje od uobičajenog

• komora radi neprekidno, sedam dana u tjednu
• razlika temperatura je velika, a prostor oko komore topao
• struja je značajna stavka u troškovima objekta
• komora se planira dugoročno i neće se seliti

Kad je tanji panel sasvim u redu

• privremena ili sezonska komora
• mala razlika temperatura
• prostor u kojem ionako nema mjesta za deblje zidove, pa je izbor između tanjeg panela i nikakve komore

Zadnja stavka nije šala. U stvarnim prostorima često nedostaje pet centimetara, i tada se gleda što se dobiva, a što gubi, umjesto da se drži pravilo iz kataloga.

Kako mi to biramo

Kod izmjere se pita troje: koja temperatura, koliko se komora otvara i što je s druge strane zida. Iz ta tri odgovora slijedi i debljina panela i snaga agregata, i njih dvoje se biraju zajedno, nikad odvojeno.

Pogledajte što obuhvaća izrada rashladnih komora po mjeri.